Stari bosanski grad Maglaj

Maglaj se prvi put spominje 18. septembra 1408. godine u povelji kralja Sigismunda pod Maglajem sub castro nostro Maglay (pod našom tvrđavom Maglaj).


U historijskom smislu posebno je važan Stari grad Maglaj koji je 2005. godineproglašen nacionalnim spomenikom BiH. Stari grad Maglaj nalazi se na lokalitetu Gradina, na magmatskoj stijeni koja se strmo ruši ka desnoj obali rijeke Bosne. Iako je prošao kroz više građevinskih faza i pretrpio razne preinake u osmanskom periodu, stari grad u osnovi je sačuvao srednjovjekovnu jezgru. U rekonstrukciji od 1996-2011. godine izvedeni su radovi na sahat-kuli, ulaznoj kapiji, kapi kuli, na vratima i stepenicama što vode u obor sahat kule.


U najljepše spomenike iz turskog doba u BiH ubraja se džamija Kuršumlija, koju je podigao Kalavun Jusuf-paša Budimlija 1560. godine. Džamija je dobila ime Kuršumlija po krovu od olova (kuršum). Sazidana je od kamena pješčara i predstavlja jedinstven spomenik kulture 16. vijeka. Proglašena je nacionalnim spomenikom 2006. godine. Pored džamije je nekad bio i hamam, ali je on tokom vremena propao.


Dolinom rijeke Bosne kroz Maglaj je prolazilo više puteva koji su vodili prema Sarajevu, Brodu, Tuzli i Banja Luci. Uz sve puteve su podizani i hanovi. Dva su hana ostala zapamćena u Maglaju, u Donjoj čaršiji Uzeirbegov konak i na lijevoj obali Bosne Delibegov han. Hanovi su služili sve dok se putovalo pješke ili karavanima na konjima, odnosno sve do pojave željeznice.


Uzeirbegov konak je izuzetno lijep objekat, uz samu obalu rijeke Bosne. Proglašen je nacionalnim spomenikom 2006. godine. Sagrađen u starobosanskom stilu XIX vijeka, negdje oko 1875. godine. Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salih-beg Uzeirbegović. Konak je bio poznat po tome što je njegov vlasnik svojim gostima pružao besplatan prenoćište i hranu. Ovdje jedino nedostaje kameni most, koji je u prvobitnim rješenjima bio i projektovan. Kažu da su se stare Maglajlije uplašile živog prometa na mostu i zamolile darodavca da most ne gradi. Kad je bilo potrebno, stare Maglajlije su s jedne na drugu obalu prelazile skelom.Na tom mjestu, gdje se nekada prelazilo, izgrađen je most čija je historija gradnje također povezana s pričom o zaljubljenom austrijskom oficiru, koji je zbog ljubavi prema jednoj Maglajki izgradio most u Maglaju umjesto u Sarajevu.


Delibegov han je sagrađen oko 1850. godine i u svoje vrijeme bio je jedina kuća na lijevoj obali rijeke Bosne. Prema zapisima Kreševljakovića bio je situiran na mjestu zvanom "Skela". Sve do 1886. godine prelazilo se skelom preko Bosne u Maglaj. Skela je s desne strane polazila ispod slapova pod tvrđavom s mjesta tkzv. "kovačnice" i izlazila ispred "Delibegova hana" na lijevoj strani.


Pravoslavna crkva Svetog Ilije Proroka proglašena je nacionalnim spomenikom 2013. godine i predstavlja značajan kulturno - historijski spomenik u Maglaju. Postoje svjedočenja da je u Maglajskom polju još za turskog vremena bila drvena pravoslavna bogomolja, a 1906. godine na tom mjestu počela je izgradnja crkve Svetog Ilije, koja je završena 1908. godine.


Na lijevoj obali rijeke Bosne 1919. godine podignuta je katolička crkva Svetog Ante Padovanskog, a šezdeset godina poslije na istom je mjestu otvoreno novosagradjeno svetište Leopolda Mandića, sa križolikim zvonikom i tri zvona posvećena Svetom Bogdanu, Blaženoj Katarini Kosača- Kotromanić i Svetom Nikoli.





 

Komentari


Nema komentara

Napiši komentar

Molimo vas da unesete kod kao što je prikazan.
Nije bitno da li pišete velikim ili malim slovima.

UPOZORENJE: Vaši komentari sadrže isključivo i samo Vaš stav i mišljenje. Zabranjeno je vjersko, rasno ili bilo kakvo vrijeđanje, psovanje i sve što se kosi sa kulturnim ponašanjem u društvu. Portal visoki.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.