Kraljeva Brda

Visoko je grad bogate historije koja seže daleko u prošlost. Tragovi života na području visočke doline datiraju još iz 4000. godine p.n.e. Do Rimske okupacije, područje Visokog je naseljavalo Ilirsko pleme Desidijata. Najviše događaja vezanih za ovo područje desilo se za vrijeme Srednjevjekovne države Bosne baš u visočkoj dolini odakle se dalje razvijala bosanska država. Srednjevjekovni grad tada je nosio naziv Visoki, nalazio na vrhu brda Grad, a njegovo podgrađe se zvalo Podvisoki. Grad i tvrđava Visoki, odakle su pisane i neke povelje, štitila je podgrađe Podvisoki koje je bilo trgovačko središte i povremeno stolno mjesto bosanskih kraljeva. U Biskupićima se nalazila crkva koju je sagradio prvi domaći bosanski ban Kulin. Tu su još pronađeni temelji grada i ostaci groblja. U Moštrima se nalazi kuća krstjana, gdje je Crkva Bosanska obavljala svoje javne poslove, dok je jedno vrijeme tu bio i kraljevski dvor odakle su pisane povelje. Mili su bile Kraljevsko stolno i saborno mjesto bosanskog sabora, te krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva. U to vrijeme se ovdje nalazio i franjevački samostan. Mile se nalaze u neposrednoj blizini Visokog, u današnjem naselju Arnautovići na desnoj obali rijeke Bosne. Priča o Kraljevim brdima počinje ovdje i na samom početku se odvaja u dva različita smjera.

Jedan smjer ide preko Gračanice pored Čajanskog grada, koji je štitio puteve između Visokog i Bobovca, te prolazi kroz slabo nastanjenu i netaknutu prirodu sve do Kraljeve Sutjeske. Ovo naselje je poznato po franjevačkom samostanu, Dusper kući koja je najstarija kuća u centralnoj Bosni iz ranog 18. vijeka i predstavlja izvanredan primjer autentične bosanske arhitekture, te najstrijoj bosanskohercegovačkoj džamija. Nastavljajući dalje dolazimo do tvrđeve Bobovca koja je zajedno sa Kraljevom Sutjeskom bila sjedište bosanskih kraljeva. Impresivna, ali slaba zemlja Bosna, bila je pod stalnim napadima različitih osvajača, a pokušala se odbraniti gradeći bajkovite gradove u planinskom području kojima je bilo teško pristupiti. Takav je i Bobovac. Kao mjesto gdje se čuvala kruna Bosanskog Kraljevstva i gdje su se sahranjivali bosanski vladari, Bobovac je do samog kraja srednjovjekovne bosanske države pretstavljao simbol njezine političke samostalnosti. Bobovac je podigao Stjepan II Kotromanić nešto prije polovine 14. stoljeća. Uz tvrđava tu se nalazi i kraljevski mauzolej gdje su sahranjeni Stjepan Dabiša, Stjepan Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II sa suprugom Dorotejom Gorjanskom, Stjepan Tomaš te vjerovatno i posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević. Iz Bobovca se priča nastavlja kroz planinski teritoriji i divlju prirodu do prelijepe planinske varoši Vareša. U samom središtu grada nalazi se Mala crkva, najstarija crkva u Bosni i Hercegovini koja potječe iz 16. stoljeća,te prelijep stari kameni most izgrađen između 16. i 17. stoljeća, koji predstavlja posebnu vrijednost, jer ga naučnici u građevinsko – arhitektonskom smislu vežu za isti stil kao što je stari most u Mostaru. Napuštajući grad ne možete, a da ne primjetite veliko naselje starih bosanskih kuća. Na ovim predjelima prostiru se živopisne doline iznad kojih se uzdižu planine Zvjezda, Perun, Kapija, stijene obrasle stoljetnim šumama smrče, jele i bukve koje u sebi čuvaju i kriju bistre potoke i zelene proplanke sa živopisnim izletištima i selima. Vareš obiluje različitim reljefnim oblicima, pogodnim za šetnju sa očaravajućim pejzažima, a tunel Ponikva koji je svom svojom dužinom pećina i jedan je od pet takvih u svijetu, je prava kapija iza koje ćete se susresti sa očaravajućom prirodnom ljepotom. Ispresjecana bistrim potocima i pjenušavim brzacima punim pastrmke, Zvjezda, sva okupana u mirisu borove smole pruža lijek za dušu i oči slučajnih ili namjernih posjetitelja. U srcu ove planine nalaze se kovački majdani u kojima kuje željezo uz pomoć vodene energije. Napuštajući Vareš, u blizini Nišićke visoravni nalaze se Bijambare. Najveća atrakcija ovog područja su lijepo grupisane pećine. Glavna pećina je dosta velika i njena dužina iznosi 420 m, sa 4 velika hodnika čiji prečnik doseže i do 60 m, a koji su visoki preko 30 m. Jedan od hodnika se zbog svoje impresivne veličine naziva i “koncertna dvorana”. Pećina je bogata oblicima pećinskog nakita kao što su stalaktiti, stalagmit, draperije, bigrene kade, stubovi i slično. Trenutno je nastanjena kolonijom šišmiša i cvrčaka, a moguće je naći i druge stanovnike. Tu prestaje priča o Kraljevim brdima iz smjera jedan.

Drugi smjer projekta Kraljeva brda ide u pravcu Kiseljaka, grada koji obiluje izvorištima mineralne vode (kiseljaka) duž cijele kotline, a koji uvjetuju razvoj mjesta kao turističkog i banjskog centra. Dalje projekat ide u smjeru malog gradića Kreševo koji je bio jedna od rezidencija bosanskih kraljeva, sa kraljevskim dvorom i utvrdom. U tursko doba Kreševo je uz Vareš bilo glavno središte bosanske metalurgije. U Kreševu se do danas održala tradicija kovačkog obrta. Cijelo područje općine Kreševo je lijepo zbog visokih grebena, brda i planina kao što su Čubren, Berberuša, Volujak, Lopata, Trebac, Inač, Meorsje, Bitovnja. U Kreševu su sačuvani objekti sa elementima bosanske arhitekture sa avlijama, tarabama, pokrovima od šindre, magazama i česmama. Iz Kreševa se dalje vraćamo na posljednje odredište a to je grad Fojnica. U gradu je još jedan franjevački samostan koji raspolaže zavidnom zbirkom, bibliotekom, arhivom, a najznačajnija je Ahdnama koja se čuva u ovom samostanu. U Fojnici je razvijen i zdravstveni turizam zahvaljujući radiaktivnoj mineralnoj vodi kojom grad obiluje. Nastavljajući tradiciju u Fojnici se mogu naći oni koji i danas ispiru zlato iz rijeke Fojnice. Kako se Fojnica nalazi u planinskom prstenu Vranice, Šćita, Zahora i Bitovnje tako je i planinarenje i uživanje na putevima i stazama ovih ljepotica na dohvat ruke. Na putu do Prokoškog jezera su prelijepi planinski potoci i izvori, a slapovi Kozice su nezaobilazna atrakcija. I na kraju puta “Kraljevih brda” nalazi se Prokoško jezero, na planini Vranici. Glečerskog je porjekla i u njemu se još uvijek zadržao triton, vrlo rijetka endemska životinjica koja inače živi samo u najčišćim vodama. Jezero je poribljeno, a ljeti omogućava ugodno kupanje. Uz jezero su prilegle stočarske kolibe, u kojima se mogu dobiti pravi domaći specijaliteti kao što su ovčiji sir, kajmak, pita, hljeb ispod sača. Na ovom prelijepom prizoru staje priča o “Kraljevim brdima”.

Cilj Fondacije Visoki je afirmacija i promocija historijskog, kulturnog i prirodnog sadržaja ovog područja koje spada u region Kraljevih brda sa transformacijom ovog područja u konkurentnu turističku regiju. Gledano kroz historiju region je bio mjesto gdje je nastala Bosna, te doživjela svoj najveći prosperitet u vrijeme Tvrtka I Kotromanića. Danas je ovo područje bogato iskopinama neolitskih naselja, ostacima tvrđava i starih srednjevjekovnih gradova, te muzejskim zbirkama koje sadrže dokaze o bogatoj historiji.

Bogat i pitom krajolik omogućit će da se dijelovi regije profilišu kao izletničko - rekreativna regija koja će zasigurno moći ponuditi savremene oblike rekreacije i opuštanja.

Kraljeva brda bit će sinonim za ekološki očuvanu regiju i imat će stroga pravila kvaliteta turističke ponude i usluge. Temelji turizma u regionu oslanjaju se na lokalno stanovništvo i autentičan način života. Projekat Kraljeva brda će podsticati lokalne zajednice da poduzetničkom inicijativom uđu u projekat Kraljeva brda u kojem će se morati poštivati pravila koja će biti nametnuta, a sve u cilju kontrole kvaliteta ponude autentičnih proizvoda, smještaja, usluga itd. Kroz implementaciju ovog projekta nastoje se očuvati tradicionalni zanati kao što su kovački majdani u kojima se već 800 godina na isti način kuje željezo uz pomoć vodene energije. Ovakav način kovanja željeza sačuvan je još samo na planini Schwarzwald u Njemačkoj.

Regija Kraljeva brda sa svojim neupitnim prirodnim resursima, pejzažom i historijom, sa svojim različitim turističkim mogućnostima aktivnog i sportskog turizma je sigurno dovoljna da opravda jednu ili više ekskurzija iz mnogih gradova.

Relativna blizina glavnih administrativnih, industrijskih i turističkih centara i planiranog Evropskog autoputa (koridor Vc) i prirodna ljepota, čine ovu lokaciju posebno interesantnom za sve posjetioce.

Radi se o tome da se kreira svijest pripadnosti u jednom jedinstvenom turističkom teritoriju između svih nosioca interesa, javnih i privatnih, aktualnih i potencijalnih; kreirajući tako pretpostavku za jednu jedinstvenu viziju politika prostornog planiranja, ekonomskog razvoja, valorizacije i pozicioniranja resursa na turističko tržište koje će moći, u ne toliko dugom vremenskom period, dovesti do pokretanja brenda “Kraljeva brda”.


Komentari


Nema komentara

Napiši komentar

Molimo vas da unesete kod kao što je prikazan.
Nije bitno da li pišete velikim ili malim slovima.

UPOZORENJE: Vaši komentari sadrže isključivo i samo Vaš stav i mišljenje. Zabranjeno je vjersko, rasno ili bilo kakvo vrijeđanje, psovanje i sve što se kosi sa kulturnim ponašanjem u društvu. Portal visoki.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.