Kralj Stjepan Dabiša vladao je Bosnom u periodu od 1391. do njegove smrti 1395. godine.

Stjepan Dabiša naslijednik je prijestolja kraljevine Bosne nakon smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića. Njegovo porijeklo nikada nije u potpunosti razrješeno. Poznato je da je bio unuk bana Stjepana I, ali nije poznato od kojeg je Stjepanovog sina Dabiša bio potomak. Postoji više teorija. Prema nekim izvorima njegov otac je bio Ninoslav Kotromanić (kod nekih autora Miroslav) mlađi brat Vladislava Kotromanića. Neki drugi izvori tvrde da je bio mlađi vanbračni sin Vladislava Kotromanića, polubrat Tvrtka I Kotromanića, a možda i zakoniti sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić.

Na prijestolje dolazi nakon smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, 1391. godine.

Po nekim teorijama za nasljednika je izabran zbog toga što je bio star i nemoćan što je omogućilo plemstvu veću kontrolu nad državom. Druge teorije pak tvrde da je na prijestolje izabran zato što je bio najstariji Kotromanić.

U početku svoje vladavine Dabiša uspješno čuva granice bosanske države iz vremena Tvrtka I Kotromanića. Međutim razdor između Dabiše i bosanskih velikaša s jedne strane, a s druge strane hrvatskog plemstva, koristi ugarski kralj Sigismund da im zada bolan udarac. Dabiša se odrekao vlasti nad Hrvatskom i Dalmacijom, primio je vazalne odnose i zajedno sa vlastelom složio se da poslije njegove smrti krunu Bosne preuzme Sigismund, muž unuke Stjepana II Kotromanića. Tako nestaju tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I Kotromanića i njen veliki uticaj na Balkan.

Umro je 8. septembra 1395. godine u Kraljevoj Sutjesci, a sahranjen je u Bobovcu. Kako je nadživio svoju rodicu, ugarsku kraljicu Mariju, po čijem je nasljednom pravu Sigismund bio izabran za Dabišinog nasljednika bosanske krune, vlastela je odlučila da bosansko prijestolje ipak neće pripasti Sigismundu. Nastupio je interregnum tokom kojeg je vladala Dabišina nasljednica Jelena Gruba. Jedino preživjelo dijete rođeno iz braka Dabiše i Jelene Grube bila je kćerka Stana. Stanina kćer čije se ime navodi kao Vladava ili Vladika, udala se za Juraja Radivojevića što potvrđuje Dabišina povelja iz 1395. godine kojom kralj poklanja selo Veljaci na upravu svojoj kćeri Stani, s tim da poslije njene smrti selo naslijede Stana i njen muž.

Kakanj se prvi put u historiji spominje kao ime naseljenog mjesta u povelji bosanskog kralja Stjepana Dabiše vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću izdatoj u Sutisci u aprilu 1392. godine kada kralj Dabiša daruje vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću sela Kakanj i Hrast.

 

Komentari


Nema komentara

Napiši komentar

Molimo vas da unesete kod kao što je prikazan.
Nije bitno da li pišete velikim ili malim slovima.

UPOZORENJE: Vaši komentari sadrže isključivo i samo Vaš stav i mišljenje. Zabranjeno je vjersko, rasno ili bilo kakvo vrijeđanje, psovanje i sve što se kosi sa kulturnim ponašanjem u društvu. Portal visoki.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.